Prijemni za arhitekturu: vodič kroz pripreme, odluku i studiranje arhitekture
Prijemni za arhitekturu, pripreme za arhitekturu i realna strategija za polaganje prijemnog. Saznaj kako da se pripremiš, proceniš izbor fakulteta i lakše doneseš odluku.
Prijemni za arhitekturu: kako da se pripremiš kada još nisi siguran u izbor fakulteta
Vreme čitanja: 15-20 minuta.
Izbor fakulteta često deluje kao odluka koja mora da bude doneta odmah, potpuno i bez greške. U praksi je to proces. Posebno kada se u istoj glavi prepliću želja za kreativnim radom, strah od neuspeha, bodovi iz škole, finansije, pritisak okoline i pitanje šta zaista ima perspektivu. Ako razmišljaš o prijemnom za arhitekturu, važno je da odvojiš dve stvari: želju da studiraš nešto što te zanima i realnu pripremu za upis. Bez plana, čak i velika motivacija može da se pretvori u odlaganje. Sa planom, i nesigurnost može da se smanji dovoljno da napraviš prvi korak.
Arhitektura je privlačna jer spaja crtanje, prostor, funkcionalnost, estetiku i rešavanje konkretnih problema. Mnogi je vide kao idealan spoj umetnosti i tehnike. Ali studiranje arhitekture nije samo crtanje lepih skica. Ono traži radne navike, sposobnost da primaš kritiku, dugoročno planiranje, upornost i spremnost da se baviš detaljima koje drugi često ne primećuju. Zato je dobro da se pre upisa zapitaš ne samo da li voliš arhitekturu, već i kakav način rada ti odgovara. Ako želiš da se temeljno pripremiti se za prijemni, prvo moraš da razumeš šta te čeka i zašto to želiš.
Zašto je prijemni za arhitekturu više od crtanja
Kada neko kaže prijemni za arhitekturu, mnogi odmah pomisle na crtanje. To je razumljivo, ali suština je šira. Prijemni ispiti obično proveravaju percepciju prostora, sposobnost posmatranja, logiku, kreativnost, tehničku preciznost i spremnost da se reši zadatak pod ograničenim vremenom. Zato pripreme za arhitekturu ne smeju da budu svedene samo na vežbanje jedne vrste crteža. Potrebno je razvijati različite veštine: skiciranje, perspektivu, proporcije, kompoziciju, razumevanje forme i osnovu tehničkog crtanja. Uz to, korisno je raditi i zadatke koji razvijaju prostorno mišljenje i sposobnost rešavanja problema.
Prijemni ispit ne očekuje da kandidat bude gotov arhitekta. On treba da pokaže potencijal i pripremljenost. Zato je važno da pripreme za prijemni budu postepene. Ako počneš previše kasno, možeš da naučiš osnovne obrasce, ali teško ćeš stići da razviješ sigurnost u radu. Ako počneš dovoljno rano, imaš vremena da napraviš greške, dobiješ povratnu informaciju i ispraviš ih. Upravo je povratna informacija jedna od najvažnijih stvari u pripremama. Crtanje u prazno, bez mentora ili bar objektivne provere, može da stvori lažni osećaj napretka.
Kako da proceniš da li je studiranje arhitekture za tebe
Pre nego što se ozbiljno posvetiš pripremama za arhitekturu, korisno je da napraviš kratku i iskrenu procenu sebe. Ne moraš da imaš sve odgovore, ali treba da prepoznaš smer u kome želiš da ideš. Postavi sebi nekoliko pitanja. Da li voliš da posmatraš zgrade, prostore, enterijere i javne površine? Da li te zanima kako nešto funkcioniše, a ne samo kako izgleda? Da li si spremna ili spreman da crtaš i kada nemaš inspiraciju? Da li možeš da radiš po zadatom briefu, a ne samo ono što ti se trenutno radi? Da li podnosiš kritiku bez da je shvatiš kao napad na sebe? Da li si spremna ili spreman na dug rad i više verzija istog rešenja?
Ako na većinu ovih pitanja odgovaraš potvrdno, arhitektura može biti dobar izbor. Ako te privlači samo ideja da budeš kreativan, ali ne i proces rada, možda je bolje razmisliti o nekoj srodnoj oblasti. Arhitektura je lepa, ali zahteva disciplinu. Zato studirati arhitekturu znači prihvatiti da će biti i inspirativnih i napornih dana. To nije razlog za odustajanje, ali jeste razlog da odluku doneseš sa otvorenim očima.
Koristan način da proveriš interesovanje jeste da nedelju dana vodiš mali dnevnik zapažanja. Beleži prostore koji su ti privukli pažnju i objasni zašto. Foto-aparat nije dovoljan; potrebno je da napišeš šta ti se dopalo, šta bi promenio ili promenila i kako prostor utiče na kretanje ljudi. Ako u tome uživaš i ako ti se javlja želja da dalje istražuješ, to je dobar znak. Ako ti je sve to naporno i zanima te samo završni izgled, možda te više privlači dizajn, scenografija, ilustracija ili neka druga kreativna oblast.
Pripreme za arhitekturu nisu samo vežbanje crtanja
Dobre pripreme za arhitekturu obično kombinuju nekoliko elemenata. Prvi je crtanje i vizuelno izražavanje. Tu spadaju skice, linije, perspektiva, senčenje, proporcije i kompozicija. Drugi je prostorno mišljenje: razumevanje odnosa između objekata, ravni i zapremine. Treći je tehnička osnova: precizno crtanje, korišćenje pribora, razumevanje mera i osnovnih geometrijskih principa. Četvrti je opšta kultura i sposobnost da se o zadatku razmišlja analitički. Na prijemnom se često vrednuje način razmišljanja, a ne samo finalni crtež.
Zato priprema za polaganje prijemnog treba da bude raznovrsna. Nije dobro da mesecima radiš samo jednu vrstu zadatka. Bolje je da nedeljno kombinuješ nekoliko aktivnosti: crtanje iz posmatranja, vežbe perspektive, rešavanje prostornih zadataka, čitanje o arhitekturi i analizu primera. Ako imaš mogućnost da dobiješ stručnu povratnu informaciju, iskoristi je. Ako nemaš, grupiši se sa drugima koji se takođe spremaju. Zajedničko vežbanje može da pomogne da vidiš svoje slepe tačke.
Važno je i da razumeš razliku između vežbanja i takmičenja. U pripremama je cilj da naučiš, a ne da svaki rad bude savršen. Greške su deo procesa. Ako svaki crtež posmatraš kao dokaz sopstvene vrednosti, pripreme će postati previše stresne. Ako ih posmatraš kao vežbu, napredak će biti brži. Ovo je posebno važno ako si sklona ili sklon perfekcionizmu. U arhitekturi se retko dobija iz prvog pokušaja; razvijanje verzija je normalan deo rada.
Koliko rano početi sa pripremama za prijemni
Ne postoji univerzalni odgovor, ali okvirno je najbolje početi između šest i dvanaest meseci pre ispita. Naravno, neko može i ranije, a neko ima manje vremena. Ako počinješ godinu dana ranije, imaš prostor da postepeno razvijaš veštine i da ne paničiš pred kraj. Ako počinješ tri ili četiri meseca pre prijemnog za arhitekturu, moraš da budeš veoma disciplinovan i da odmah napraviš realan plan. U tom slučaju je bolje fokusirati se na osnovne zadatke i redovno vežbanje nego pokušavati da savladaš sve odjednom.
Kod priprema za prijemni važna je doslednost. Dva puta nedeljno po sat vremena tokom više meseci često daje bolji rezultat od nekoliko iscrpljujućih dana pred ispit. Redovnost pomaže da se razvije osećaj za liniju, prostor i vreme. Takođe, omogućava da se greške postepeno isprave. Ako učiš kampanjski, možeš da zapamtiš određene obrasce, ali teško ćeš steći sigurnost. A sigurnost na prijemnom često pravi razliku.
Ako ove godine nisi sigurna ili nije siguran da ćeš stići da se pripremiš, nemoj da donosiš ishitrene odluke. Ponekad je bolje napraviti realan plan za sledeću godinu nego upisati nešto nasumično samo da bi se reklo da je fakultet upisan. S druge strane, ni odlaganje nije rešenje ako nema jasnog cilja. Zato je najbolje da odrediš datum do kog ćeš doneti odluku i da do tada prikupiš informacije, probaš nekoliko zadataka i proceniš svoje mogućnosti.
Kako organizovati pripreme za arhitekturu kada imaš školu ili posao
Mnogi kandidati se spremaju za polaganje prijemnog dok istovremeno idu u školu, rade ili imaju druge obaveze. Zato je organizacija ključna. Prvo, napravi nedeljni raspored koji je realan. Ako planiraš deset sati priprema nedeljno, ali znaš da imaš samo pet slobodnih sati, plan će propasti. Bolje je planirati manje i ostvariti više. Drugo, odredi fiksne termine za vežbanje. Kada je termin unapred određen, manja je verovatnoća da ćeš ga preskočiti. Treće, podeli rad na kratke celine. Crtanje može da traje četrdeset pet minuta, zatim sledi kratka pauza, pa analiza rada.
U raspored uključi i dane za odmor. Naporno je svakog dana raditi istu stvar. Ponekad je korisnije napraviti pauzu i vratiti se zadatku sa svežim pogledom. Takođe, korisno je da povremeno uradiš probni zadatak pod uslovima sličnim ispitu. To znači ograničeno vreme, bez prekidanja i bez stalnog vraćanja na početak. Posle probnog zadatka analiziraj šta je bilo dobro, a šta bi sledeći put moglo bolje. Ovakva analiza je često vrednija od samog crteža.
Ako ideš na organizovane pripreme za arhitekturu, raspitaj se unapred o programu, broju polaznika i načinu rada. Nije svaki kurs isti. Nekome odgovara rad u manjoj grupi, nekome individualni pristup, a nekome kombinacija. Ako nemaš mogućnost za plaćene pripreme, nemoj da odustaneš. Možeš da koristiš dostupne materijale, vežbaš iz knjiga i tražiš povratnu informaciju od ljudi koji imaju iskustva. Važno je da ne ostaneš u izolaciji. Povratna informacija je dragocena čak i kada nije savršena.
Šta ako nemaš novca za skupe pripreme
Finansijski pritisak je čest pratilac priprema za fakultet. Ako nemaš sredstva za skupe kurseve, to ne znači da ne možeš da se pripremiš. Prvo, odredi najvažnije veštine i radi na njima. Crtanje iz posmatranja, perspektiva i osnovna preciznost obično su dobar temelj. Drugo, koristi biblioteke, radionice i besplatne materijale. Treće, potraži povremeno mišljenje nekoga ko razume oblast. To može biti stariji student, mentor ili neko ko se bavi crtanjem. Bitno je da dobiješ smernice, a ne da ceo proces bude prepušten slučaju.
Nije retko da kandidati potcene sopstvenu sposobnost organizacije. Ako nemaš skup kurs, napravi sopstveni program. Definiši ciljeve po mesecima i nedeljama. Na primer, prvi mesec možeš da posvetiš osnovama perspektive i vežbama linije. Drugi mesec možeš da uvedeš složenije zadatke i analizu prostora. Treći možeš da radiš probne ispite. Važno je da plan bude jasan i da ga povremeno prilagodiš. Samostalne pripreme za prijemni mogu da budu efikasne ako imaš disciplinu i povratnu informaciju.
Sa druge strane, nemoj da sebi postavljaš nemoguće uslove. Ako nemaš uslove za pripreme ove godine, razmisli šta možeš da promeniš do sledeće. Ponekad je bolje raditi i štedeti za pripreme nego upisati fakultet koji nisi želeo ili želela. Ali i tada moraš da imaš plan. Bez plana, i pauza može da se pretvori u gubljenje vremena. Sa planom, pauza može da bude period u kome ćeš jasnije definisati cilj i pripremiti se bolje.
Prijemni za arhitekturu i strah od neuspeha
Strah je normalan. Posebno ako si ranije gubila ili gubio godine, ako si imala ili imao osećaj da si pogrešno izabrao ili izabrala fakultet ili ako ti je važno da upišeš baš arhitekturu. Važno je da strah ne postane razlog za potpuno odustajanje. Umesto da pokušavaš da eliminišeš strah, napravi plan koji ga drži pod kontrolom. Proveri informacije, vežbaj redovno, raspitaj se o uslovima upisa i pripremi rezervnu opciju. Kada imaš plan, strah je manji.
Bodovi iz škole mogu da pomognu, ali ne rešavaju sve. Ako imaš dobar prosek, to je prednost. Ipak, položiti prijemni i ostvariti dobar rezultat i dalje je ključno. Zato nemoj da se oslanjaš samo na školske bodove. Prijemni ispit može da promeni rangiranje. Ako se dobro pripremiš, tvoji bodovi iz škole mogu da budu dodatna sigurnost, a ne jedini oslonac. Ako je konkurencija velika, svaki poen je važan, pa je redovno vežbanje važnije od povremenog intenzivnog rada.
Takođe, važno je da prihvatiš da ne postoji potpuna sigurnost. Čak i kada se dobro pripremiš, ishod zavisi od više faktora. To ne znači da treba da odustaneš, već da napraviš plan koji uključuje i alternativu. Alternativa nije poraz. Ona je znak da razmišljaš ozbiljno. Ako se ne upišeš na željeni fakultet iz prvog pokušaja, možeš da pokušaš ponovo, da upišeš srodnu oblast ili da stekneš dodatno iskustvo. Put do cilja ne mora da bude pravolinijski.
Studiranje arhitekture: šta očekivati posle upisa
Ako uspešno prođeš prijemni za arhitekturu, sledi nova vrsta rada. Studiranje arhitekture često podrazumeva rad na projektima, radionice, zadatke sa rokovima i mnogo konsultacija. Nije neuobičajeno da se rad na jednom zadatku nastavlja kroz više verzija. Kritike mogu da budu direktne, a to znači da je važno da naučiš da odvojiš ličnu vrednost od svog rada. Ako te kritika previše povredi, teško ćeš napredovati. Ako je shvatiš kao informaciju, možeš da je iskoristiš za poboljšanje.
Studiranje može da bude finansijski zahtevno zbog pribora, materijala, štampe i modela. Zato je dobro da se unapred informišeš o troškovima. Nije nužno da kupiš sve odjednom, ali je korisno da imaš realnu sliku. Takođe, arhitektura zahteva vreme. Rad na projektima često se preliva u slobodne dane. To ne znači da treba da se odrekneš svega, ali znači da je dobra organizacija neophodna. Ako naučiš da planiraš vreme još tokom priprema, biće ti lakše i na fakultetu.
Kada razmišljaš o perspektivi, nemoj da gledaš samo jednu profesiju. Arhitektura vodi u različite oblasti: projektovanje, enterijere, urbanizam, konzervaciju, tehničku dokumentaciju, saradnju u timovima, rad u javnom sektoru ili privatnim studijima. Nije svaki posao isti, a tržište se menja. Zato je važno da tokom studiranja razvijaš i prenosive veštine: komunikaciju, rad u timu, softverske alate, prezentaciju rada i sposobnost da rešiš problem. Diploma je važna, ali veštine i iskustvo često presuđuju.
Alternativne i srodne opcije ako arhitektura nije dostupna
Ako proceniš da arhitektura trenutno nije realna opcija, nemoj da misliš da su sve kreativne i tehničke oblasti zatvorene. Postoje srodne oblasti koje mogu da budu dobar put: građevina, geodezija, pejzažna arhitektura, dizajn enterijera, tehničke i umetničke škole, kao i različiti praktični smerovi. Neke od njih se više bave izvođenjem i tehnikom, a neke estetikom i prostorom. Važno je da razumeš razliku i da ne upišeš nešto samo zato što zvuči slično.
Ako te zanima kreativni rad, ali nisi sigurna ili siguran u tehničke zahteve arhitekture, razmisli šta te u arhitekturi najviše privlači. Ako je to crtanje i oblikovanje, možda te zanima dizajn. Ako je to prostor i funkcionalnost, možda su ti bliže tehničke oblasti. Ako je to rad sa ljudima i planiranje, možda te zanima urbanizam ili upravljanje projektima. Razlikovanje ovih interesa pomoći će ti da doneseš odluku koja je više u skladu sa tvojim načinom razmišljanja.
Ponekad je korisno i da upišeš srodnu oblast, pa da kasnije pređeš na željeni fakultet ili da se usmeriš kroz master studije. Ali i tada moraš da se raspitaš o uslovima prelaska, priznavanju ispita i mogućnostima. Nemoj da se oslanjaš na pretpostavke. Informacije proveravaj direktno i unapred. To je deo odgovornog pristupa, ne samo prema fakultetu, već i prema sopstvenom vremenu.
Kako napraviti odluku: korak po korak
Kada se prepliće mnogo opcija, odluka može da izgleda nemoguće. Zato je razbij na manje korake. Prvo, napravi listu oblasti koje te zanimaju. Ne mora da bude kratka. Drugo, za svaku oblast napiši šta te u njoj privlači i šta ti ne odgovara. Treće, proveri realne uslove: bodove, prijemni, troškove, dužinu studiranja i mogućnost zaposlenja. Četvrto, probaj nekoliko zadataka iz oblasti koje razmatraš. Peto, razgovaraj sa ljudima koji studiraju ili rade u tim oblastima, ali ne traži da odluče umesto tebe. Šesto, odredi prioritete.
Ako je arhitektura i dalje na vrhu liste, počni sa pripremama. Čak i ako nisi sto posto sigurna ili siguran, pripreme za prijemni za arhitekturu mogu da ti pomognu da bolje razumeš da li ti taj rad odgovara. Crtanje i rešavanje prostornih zadataka pokazaće ti više od pukog razmišljanja. Ako u tome pronađeš zadovoljstvo, verovatno si na dobrom putu. Ako osetiš da je to ipak previše naporno ili nezanimljivo, bolje da to saznaš sada nego posle nekoliko godina studija.
Kada doneseš odluku, napravi plan. Plan ne mora da bude savršen. Mora da bude dovoljno konkretan da možeš da počneš. Definiši koliko sati nedeljno možeš da odvojiš za pripreme za arhitekturu, koje materijale imaš, kada ćeš raditi probne zadatke i kako ćeš proveravati napredak. Zapiši i šta ti je rezervna opcija. Strah se smanjuje kada postoji plan, čak i ako plan nije idealan.
Primer nedeljnog rasporeda priprema za prijemni
Ovaj primer nije univerzalan, ali može da posluži kao osnova. Prilagodi ga svom vremenu i obavezama. Cilj je da pokriješ različite veštine, a ne da svaki dan radiš istu stvar.
Ponedeljak: četrdeset pet minuta crtanja iz posmatranja. Fokus na liniju i proporcije. Na kraju zapiši šta je bilo najteže.
Utorak: trideset minuta vežbi perspektive i trideset minuta analize jednog primera iz arhitekture. Posmatraj kako su rešeni ulaz, prozori, kretanje i odnos prema okolini.
Sreda: odmor ili lagano čitanje o arhitekturi. Ponekad je odmor deo priprema, jer sprečava preopterećenje.
Četvrtak: prostorni zadatak i skiciranje rešenja. Vežbaj da objasniš svoju ideju u nekoliko rečenica. Time razvijaš sposobnost prezentacije.
Petak: kratak zadatak pod vremenskim ograničenjem. Posle analiziraj greške i napravi jednu poboljšanu verziju.
Subota: duži rad na crtežu ili projektu. Posveti pažnju kompoziciji, čistoći rada i završnoj obradi.
Nedelja: pregled nedelje i planiranje sledeće. Zapiši šta je napredovalo, a šta treba ponoviti. Nemoj da preskačeš ovaj korak, jer bez refleksije napredak je sporiji.
Ovakav raspored može da se menja. Ako imaš više vremena, povećaj trajanje. Ako imaš manje, skrati zadatke, ali ih ne izostavljaj potpuno. Doslednost je važnija od savršenstva. Takođe, povremeno uradi probni ispit u celini. To će ti pomoći da proceniš tempo i da se navikneš na pritisak.
Najčešće greške u pripremama za prijemni
Jedna od najčešćih grešaka je da se pripreme svedu na pasivno gledanje primera. Gledanje tuđih radova može da inspiriše, ali ne razvija veštinu. Potrebno je da samostalno crtaš i rešavaš zadatke. Druga greška je neredovnost. Ponekad kandidati rade intenzivno nedelju dana, pa naprave pauzu od mesec dana. Takav pristup ne daje stabilan napredak. Treća greška je nedostatak povratne informacije. Ako ne znaš šta pogrešno radiš, teško ćeš to ispraviti.
Četvrta greška je zanemarivanje osnova. Ljudi često žele odmah da rade složene kompozicije, a preskaču liniju, proporciju i perspektivu. Bez osnova, složeni radovi mogu da izgledaju nesigurno. Peta greška je preterano opterećenje. Ako učiš do iscrpljenosti, motivacija može da padne. Šesta greška je poređenje sa drugima. Društvene mreže i radovi drugih kandidata mogu da stvore osećaj da zaostaješ. Bolje je da se porediš sa sobom od pre mesec dana. Sedma greška je odlaganje odluke. Ako stalno menjaš mišljenje, teško ćeš napraviti kvalitetan plan. Odluka ne mora da bude večna, ali mora da bude dovoljno čvrsta za početak.
Kod priprema za prijemni korisno je da povremeno proveriš da li si na dobrom putu. Ako vidiš da mesecima stagniraš, promeni pristup. Pitanje nije samo koliko dugo radiš, već i kako radiš. Nekada je bolje raditi manje, ali sa više fokusa i analize. Kvalitetna priprema nije uvek najduža priprema, već najsmislenija.
Kako da se pripremiti se za prijemni i sačuvati motivaciju
Motivacija nije stalna. Nekih dana ćeš biti inspirisana ili inspirisan, a nekih ne. Zato je važnije da imaš naviku nego da čekaš idealno raspoloženje. Postavi male ciljeve. Na primer, cilj za ovu nedelju može biti da savladaš jedan tip perspektive, a ne da postaneš savršen. Kada završiš zadatak, zabeleži šta si naučila ili naučio. Male pobede održavaju motivaciju.
Takođe, okruži se podrškom. Nije potrebno da svi razumeju tvoj izbor, ali je korisno da imaš bar jednu osobu s kojom možeš da razgovaraš o pripremama. Ponekad je dovoljno da neko pogleda tvoj rad i kaže šta vidi. Ako nemaš takvu osobu, koristi grupe za učenje ili povremene konsultacije. Važno je da ne ostaneš sam u procesu. Izolacija pojačava sumnju, a razgovor je često razbija.
Ne zaboravi ni na odmor. Pripreme za polaganje prijemnog mogu da traju mesecima, a iscrpljenost je loš savetnik. Spavanje, kretanje i pauze nisu gubljenje vremena. Oni pomažu da mozak obradi informacije i da se vratiš zadatku sa više koncentracije. Ako osećaš da ti opada motivacija, napravi kratku pauzu, ali se vrati planu. Nemoj da dozvoliš da jedan loš dan postane cela izgubljena nedelja.
Šta ako odlučiš da ipak ne upišeš arhitekturu
Odluka da ne upišeš arhitekturu ne mora da znači da si pogrešila ili pogrešio. Ponekad je najbolja odluka ona koja se donese na osnovu realne procene. Možda ćeš otkriti da te više zanima druga oblast, možda ćeš želeti da prvo završiš nešto praktičnije, a možda ćeš se vratiti arhitekturi kasnije. U svakom slučaju, važno je da odluku doneseš na osnovu informacija, a ne hanya na osnovu straha.
Ako odustaneš od arhitekture, pokušaj da razumeš šta te je privlačilo. Ako je to bilo crtanje, pronađi način da ga zadržiš u životu. Ako je to bilo projektovanje prostora, istraži srodne oblasti. Ako je to bila želja za kreativnim radom, potraži druge načine da ga razvijaš. Ne mora svaka ljubav da postane profesija, ali može da ostane deo života. To nije poraz, to je prilagođavanje.
Sa druge strane, ako osećaš da bi ti bilo žao da ne pokušaš, pokušaj. Ali pokušaj sa planom. Napravi vreme za pripreme za arhitekturu, proveri uslove, pripremi rezervnu opciju i kreni. Nemoj da čekaš da nestanu sve sumnje. Sumnje će verovatno ostati do ispita. Važno je da ne upravljaju celim procesom. Ti upravljaš planom, a sumnje mogu da budu deo puta.
Zaključak: od razmišljanja do plana
Ako razmišljaš o prijemnom za arhitekturu, nemoj da dozvoliš da se odluka izgubi u beskonačnom preispitivanju. Napravi korak po korak: proceni interesovanja, proveri uslove, probaj zadatke, napravi plan i počni sa pripremama. Pripreme za arhitekturu nisu garancija uspeha, ali su najbolji način da povećaš šanse i da istovremeno bolje razumeš da li ti taj put odgovara. Ako se odlučiš za arhitekturu, priprema za polaganje prijemnog treba da bude redovna, raznovrsna i proverena kroz povratnu informaciju.
Bilo da ćeš studirati arhitekturu ili izabrati nešto drugo, važno je da odluka bude tvoja. Ne mora da bude savršena. Mora da bude dovoljno promišljena da možeš da je započneš. Ako želiš da se pripremiti se za prijemni i istovremeno sačuvaš mir, fokusiraj se na ono što možeš da kontrolišeš: redovan rad, realan raspored, proveru informacija i podršku. Sve ostalo dolazi kroz proces. A proces počinje prvim zadatkom, prvom skicom i odlukom da se ne čeka savršen trenutak.